Prijavi se

Pratite nas na facebook-u

Posljednje na forumu

  • No posts to display.

Tko je online

We have 7 guests and no members online

GIS nacionalnog parka Mljet

Vlatko

Nacionalni park Mljet, smješten na zapadnom kraju otoka, plijeni pozornost razvedenom obalom, bujnom vegetacijom prirodnih šuma hrasta crnike, nizom kraških polja i prirodnim fenomenom slanih jezera. Na otočiću Sv. Marija usred Velikog jezera nalazi se samostan, a posjetitelji mogu uživati šetnjom po uređenim stazama koje vode oko jezera ili do vidikovaca s kojih se pruža nezaboravan pogled na park i morsku pučinu južnog Jadrana.

Djelatnici parka koriste GIS tehnologiju kako bi efikasnije uređivali i očuvali nacionalni park. Prikupljaju se različiti tematski podaci koji se spremaju u bazu podataka. Kartiraju se staništa, speleološki objekti, pješačke staze, protupožarne prosjeke i ostalo. U prikupljanju i standardizaciji podataka su im protekli tjedan pomogli članovi Instituta za GIS.
Pješačke staze obilaze se i snimaju GPS uređajima, uz prikupljanje dodatnih atributa (markacije, uređenost, širina i sl.). GPS tragovi se zatim dalje topološki obrađuju u ArcGIS programu i unose u bazu. Osim staza, u bazi se nalaze i prometnice te protupožarne prosjeke. Ove posljednje potrebno je redovito održavati pri čemu se GIS koristi kao alat za planiranje.
Također se krenulo u izradu baze toponima. Kako su postojeće topografske karte mjerila 1:5000 (HOK) uglavnom rađene davnih dana u Vojno-Geografskom Institutu, došlo je do iskrivljavanja naziva lokaliteta. Nadalje, mnogi toponimi na postojećim kartografskim izvorima ne odgovaraju položajem ili obuhvatom stanju na terenu. Uz pomoć GIS tehnologije prikupit će se saznanja lokalnog stanovništva i sačuvati izvorni nazivi. Kao zanimljivost navest ćemo primjer ribarskih pošta koje su pridonijele različitom nazivanju lokaliteta koji su ponekad tek desetak metara udaljeni jedni od drugih.
Sve do sredine prošlog stoljeća, na kraškim poljima Mljeta uzgajala se vinova loza, čak i pšenica. Po rubovima polja sađene su grahorice i masline. Međutim, promjena životnih navika dovela je do postupnog zapuštanja polja tako da je većina polja sada pod šumskom vegetacijom. Pomoću GIS-a iz starih izvornika rekonstruirat će se površine tih polja u svom nekadašnjem obliku.
Suradnja Nacionalnog parka Mljet i Instituta za GIS nastavit će se i dalje. Stručno osoblje parka time će dobiti profesionalnu tehničku podršku za svoje GIS aktivnosti koje pridonose očuvanju ovog jedinstvenog ekosustava s mnogo endemičnih vrsta te promicanju prirodne i kulturno-povijesne baštine naše zemlje.